Informacije

Radno vrijeme župnog ureda
UTO, SRI, ČET, PET - od 16 do 18 h
PON - slobodan dan

Telefon: 032/322-944
Fax: 032/303-726
email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Katehetske i interesne skupine

Katehetske skupine:

Djeca osnovne škole

  • Katehetska grupa «Samuel» (1. razred),
  • Katehetska grupa «Daniel» (2. razred),
  • Katehetska grupa prvopričesnika (3. razred),
  • Katehetska grupa «Izak» (4. razred),
  • Katehetska grupa «Josip» (5. razred),
  • Katehetska grupa «Ruta» (6. razred),
  • Katehetska grupa «Jeremija » (7. razred),
  • Katehetska grupa «Jakov» (8. razred).

Tijekom školske godine redovito katehiziramo djecu svih razreda osnovne škole po jedan susret tjedno. Župnu katehezu za djecu vodi 8 župnih katehistica koje su završile ili Katolički bogoslovni fakultet ili Školu za župne suradnike.

Mladi – 3. i 4. razred srednje škole
se okupljaju ponedjeljkom u 20 sati.

Mladi – sa završenom srednjom školom
se okupljaju utorkom u 20 sati.

Krizmenici - 1. i 2. razred srednje škole
se okupljaju u više katehetskih grupa (1. i 2. razred srednje škole).

Sa mladima radi 5 župnih kateheta koji su završili ili Katolički bogoslovni fakultet ili Školu za župne suradnike.

Biblijska grupa za odrasle
Okuplja se četvrtkom u 19 sati, a broji oko 35 članova. Upoznaje biblijske knjige i konkretne biblijske tekstove.

Interesne skupine:

Dječji pjevački zbor
Broji 20-tak članova. Pjeva na sv. misi nedjeljom u 9.00 sati. Probe subotom prijepodne u crkvi.

Pjevački zbor odraslih
Broji 20-tak članova. Pjeva na sv. misi nedjeljom u 11.00 sati. Probe petkom iza mise u crkvi.

Pjevački zbor mladeži
Broji 10-15 članova. Pjeva na sv. misi nedjeljom u 18.30 sati, a probe su subotom popodne.

Ministrantska grupa
Sastavljena je od dječaka i djevojčica, a broji oko 40 članova. Oni su poslužitelji/ce/ oltara, ali i župnikovi važni suradnici u drugim župnim aktivnostima (podjela Župnog pisma, blagoslov obitelji i sl.)

Liturgijski čitači
U našoj župi liturgijska čitanja čitaju isključivo odrasli. Grupa broji 16 čitača. Susret je svake prve nedjelje u mjesecu.

Izvanredni djelitelji sv. pričesti
Uz svećenika, sv. pričest nedjeljom i blagdanom dijeli 7 muškaraca - ovlaštenih izvanrednih djelitelja.

Župni Caritas
Uoči velikih blagdana organizira akcije pomoći u hrani i dr. namirnicama siromašnim obiteljima u župi. Broji 4 stalne članice uz pridružene članove koji pomažu u dostavi paketa nemoćnima.

Misijska skupina
Brine o izgradnji misijske svijesti kod vjernika i organizira povremene akcije za pomoć misijama te odražava kontakt sa misionarima, posebno u Beninu (Afrika).

Pastoral bolesnika
Osam župljanki – ovlaštenih izvanrednih djeliteljica svake prve nedjelje u mjesecu nosi sv. pričest bolesnicima koji ne mogu doći u crkvu. Uz sv. pričest svaki bolesnik dobije i Nedjeljni listić, a povremeno i neki lijepi prigodni dar te Župno pismo.

Pastoral starijih vjernika - grupa „Joakim i Ana“
Svakog utorka od 16.30 do 18 sati okuplja se u župnoj dvorani grupa vjernika treće životne dobi, uvijek otvorena novim članovima. Susret se sastoji od duhovno-molitvenog dijela i druženja, a oblikuju ga 4 župne animatorice.

Katolička malonogometna liga (KMNL)
Naša župna ekipa sastavljena je od 11 igrača. Sudjeluju u KMNL - regija Vinkovci-Vukovar u 1. ligi. Dres je crveno-bijele boje.

Molitveni vijenac Kraljice obitelji (MVKO)
To je molitveni pokret koji želi angažirati pojedince, bračne parove i obitelji u molitvi na slijedeće nakane: za obitelj, za duhovna zvanja, za svećenike, za domovinu. U našoj župi je prijavljeno 12 vijenaca (u svakom je vijencu 30 osoba), a budući da u vijencima ne sudjeluju samo naši župljani, nego i vjernici okolnih župa (pa čak i izvan grada), naša je župa svojevrsni duhovni centar (tj. domaćin) ovog Pokreta. Svaki prvi četvrtak u mjesecu je molitveni susret koji se sastoji od euharistijskog klanjanja i svete mise. Svaki vijenac ima "Martu" i "Mariju" kao koordinatorice svih aktivnosti. Godišnje hodočašće je u svibnju u Mariju Bistricu, a povremeno se organiziraju duhovne obnove. Središte Pokreta je u Zagrebu.

Vjera i svjetlo „Srce Isusovo“
Katolička zajednica koja okuplja osobe sa mentalnom retardacijom, članove njihovih obitelji i prijatelje. Rado primaju kao pridružene članove i osobe sa tjelesnim invaliditetom. Okupljaju se svake druge nedjelje u mjesecu, sudjeluju u sv. misi sa župnom zajednicom i organiziraju druženja i hodočašća.

Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD)
Okuplja 60-tak liječnika i dr. visokoobrazovanog medicinskog osoblja iz Vinkovaca, Vukovara i Županje. Predsjednica podružnice je dr. Kata Krešić. Duhovno im je središte u našoj župi, a duhovnik naš župnik

Pastoral pisanom riječju:

Nedjeljni listić
Izdajemo svake nedjelje na formatu A5 u 600 primjeraka, a sadrži nedjeljnu propovijed i župne obavijesti. Uzima se na izlazu iz crkve.

Župno pismo
Izdajemo 3 puta godišnje na formatu A4 u 2000 primjeraka, a sadrži razne informacije iz života župe i pastorala. Dobije ga svaka obitelj u poštanski sandučić preko naših ministranata.

Brošure – vjersko obrazovanje odraslih
Povremeno tiskamo razne brošure s temama bitnim za vjersku izobrazbu odraslih vjernika na dvostrukom A5 formatu. Tekstove brošura dijelimo na izlazu iz crkve i objavljujemo na web-stranici http://bigbropoker.org. Do sada smo tiskali (svaku u 800-1000 primjeraka) slijedeće brošurice: Euharistija - najuzvišenija molitva, susret sa živim Kristom I, II, III, IV; Sveta ispovijed - susret s milosrdnim Bogom I, II, III, IV; Tumačenje molitve Oče naš I, II, III; Bolesničko pomazanje; Slavimo Boga dolično na euharistiji; Kada i zašto na sv. pričest?; Neke zablude o sv. ispovijedi; Bolje razumjeti sv. misu; Važno je biti član kršćanske zajednice; Vjera i praznovjerje; Poplava praznovjerja u Hrvatskoj; Reiki, joga, tarot i horoskop – nespojivi s kršćanstvom; Kako se ponašamo na našim sahranama; Neka problematična ponašanja na našim vjenčanjima.

Web-stranica
S ponosom možemo istaknuti da smo PRVA župa u našoj (nad)biskupiji koja je na internet postavila web-stranicu još 5. listopada 2000. godine. Triput je mijenjala svoj vizualni identitet. Održava je firma Otis d.o.o iz Osijeka.

O nama

Naša mjesna Crkva

Grb naše nadbiskupije

Kao župna zajednica pripadamo Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji (sljednici Đakovačke biskupije) koja obuhvaća istočni dio Republike Hrvatske tj. Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.

Bosanska (kasnije Đakovačka) biskupija prvi put se spominje 1088. godine, a oko 1250. godine bosanski se biskup Ponsa (ili Povša) seli iz Vrhbosne (kod Sarajeva) na svoj posjed u Đakovo, vjerojatno zbog sukoba s bogumilima u Bosni. Tako Đakovo postaje biskupskim sjedištem Bosanske biskupije. U spomen na tu činjenicu, đakovački su biskupi sve do 2008. godine nosili naziv "Đakovački ili bosanski biskup" iako Bosna već odavno ima svog vlastitog nadbiskupa u Sarajevu.

Srijemska biskupija datira još iz prvih kršćanskih vremena. Poznat nam je sirmijski biskup Irenej i cibalski biskup Euzebije te niz mučenika iz Sirmiuma (Srijemske Mitrovice) i tadašnje rimske pokrajine Panonije – Dimitrije, Anastazija, Sinerot, Montan i Maksima, Polion, Urzicin, Hermilo, Stratonik, Agripin, Sekundo, Bazila, Simforijan, Klaudije, Nikostrat, Kastor, Simplicije i drugi. Gasi se 885. godine, smrću posljednjeg poznatog biskupa sv. Metoda. Ponovno je obnovljena 1231. godine da bi 1773. godine Srijemska i Bosanska (đakovačka) biskupija bile ujedinjene pod upravom jednog biskupa kako je bilo sve do 18. lipnja 2008. kada je Srijemska biskupija ponovno postala samostalna, sa vlastitim biskupom. Od 1963. do 2008. godine naša je nadbiskupija nosila naziv "Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija". Najznamenitiji naš biskup bio je Josip Juraj Strossmayer, graditelj monumentalne katedrale sv. Petra, veliki mecena hrvatskog naroda i utemeljitelj mnogih kulturnih i umjetničkih ustanova te biskup Josip Krapac, graditelj prekrasne zgrade Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu. Danas nadbiskupijom upravlja nadbiskup i metropolit mons. dr. Marin Srakić u zajedništvu s pomoćnim biskupom mons. dr. Đurom Hranićem. Đakovačko-osječka nadbiskupija broji oko 600 000 stanovnika (oko 500 000 su katolici). U nadbiskupiji djeluje 213 dijecezanskih svećenika u 150 župa. U pastoralu sudjeluje i 30-tak redovnika te brojne redovnice. Naša je nadbiskupija i sjedište Đakovačko-osječke metropolije (osnovane 2008. godine) koja kao sufraganske biskupije ima Požešku i Srijemsku biskupiju.

Naša katedrala u Đakovu Naša konkatedrala u Osijeku

Naš dekanat

Naša župna zajednica pripada Vinkovačkom dekanatu sa sjedištem u župi Rođenja sv. Ivana Krstitelja u Ivankovu, a na čelu s dekanom Stjepanom Krekmanom. Naš dekanat broji 15 župa (sedam gradskih: Sv. Euzebije i Polion, Sv. Nikola, Srce Marijino, Sv. Vinko Pallotti, Sv. Ćiril i Metod, Srce Isusovo i Bl. Alojzije Stepinac te osam seoskih: Ivankovo, Jarmina, Nuštar, Retkovci, Rokovci-Andrijaševci, Stari Mikanovci, Tordinci i Vođinci). U dekanatu djeluje 23 svećenika - 15 biskupijskih svećenika i 8 redovnika. U Vinkovcima djeluju franjevci konventualci u jednoj župi i jednom samostanu te Družba katoličkog apostolata (palotinci) u jednoj župi. Od ženskih redovničkih zajednica, u našem dekanatu djeluju Milosrdne sestre sv. Križa, Služavke malog Isusa, Franjevke misionarke i Službenice milosrđa.

sv. Euzebije i Polion, Vinkovci 1, „Velika crkva“ sv. Nikola, Vinkovci 2
Bezgrešno Srce Marijino, Vinkovci 3 sv. Vinko Pallotti, Vinkovci 4
sv. Ćiril i Metod, Vinkovci 5 Presveto Srce Isusovo, Vinkovci 6
bl. Alojzije Stepinac, Vinkovci 7 franjevački samostan sv. Antuna, „Mala crkva“
Sv. Andrija – Andrijaševci Sv. Rok - Rokovci
Duh Sveti – Nuštar Sv. Klara – Stari Mikanovci
Rođenje sv. Ivana Krstitelja – Ivankovo Presveto Trojstvo – Tordinci
Sv. Vendelin – Jarmina Kraljica sv. krunice – Vođinci
Ime Marijino – Retkovci

Naš grad

grb grada Vinkovaca grb Vukovarsko-srijemske županije

Grad Vinkovci (oko 35 000 stanovnika) je lijepi istočnoslavonski grad na rijeci Bosutu. Jedan je od najduže naseljenih gradova u Hrvatskoj. Kao značajnije naselje spominje se u rimsko doba pod imenom Colonia Aurelia Cibalae, velik i značajan grad ovog dijela Rimskog Carstva iako se ovdje živjelo i u pretpovijesno doba. Njegova povijest je burna, bio je često metom pljački i osvajanja različitih naroda. U Srednjem vijeku nosi naziv "Sveti Ilija" po istoimenoj crkvi koja i danas postoji iako više nije u sakralnoj uporabi (Meraja). Pod turskom vlašću ostaje od 1533. do 1691. godine kada ulazi u sastav Austro-Ugarske monarhije. Iste godine spominje se prvi puta pod nazivom "Vinkovci". Pod vlašću Austrije, Vinkovci postaju važno vojno središte za obranu od turskih napada. Možemo se pohvaliti jednom od najstarijih gimnazija u Hrvatskoj. Naime Vinkovci imaju gimnaziju već 1799. godine. Iz ovog vremena datira i središnja, do 1967. godine jedina, župna crkva sv. Euzebija i Poliona (nekada sv. Ivana Nepomuka). Vinkovci su drugi grad u Hrvatskoj (iza Zagreba) koji je imao bolnicu (1831.).

1990. godine demokratskim izborima uspostavljena je neovisna Republika Hrvatska što su Vinkovčani sa oduševljenjem prihvatili izuzev jednog dijela srpskog stanovništva, a već 1991. godine započinje Domovinski obrambeni rat protiv agresora iz susjedne države Srbije. Obližnji grad Vukovar s okolnim selima pao je pod srpsku okupaciju, a Vinkovci su bili teško oštećeni agresorskim napadima, no nikada nisu okupirani niti raseljeni. Dio srpskog stanovništva napušta grad i prelazi na stranu agresora nakon što je JNA istjerana iz grada. Među prvima grad napušta i pravoslavni svećenik sa obitelji iako mu je nuđena zaštita od strane katoličkog župnika. Tijekom srpske okupacije okolnih mjesta, stanovništvo Vinkovaca naglo je poraslo, i do 50 000, te je grad postao svojevrsnim prognaničkim središtem. Tako je bilo sve do 1997. godine kada je omogućen povratak prognanog stanovništva u njihova sela.

Po nacionalnoj strukturi, stanovništvo je većinski hrvatsko i katoličko kako je oduvijek i bilo. Od nacionalnih manjina, u prošlosti su najzastupljeniji bili Srbi, ali nikad nisu bili većinsko stanovništvo u gradu. U gradu, uz Hrvate, danas u dobrosusjedskoj slozi žive Mađari, Srbi, Rusini i Ukrajinci, Bošnjaci, Albanci, Romi. Vjerski gledajući, uz većinsku Katoličku Crkvu (rimskog i bizantskog obreda), u Vinkovcima djeluje i malobrojna Srpska pravoslavna Crkva, također malobrojne protestantske crkvene zajednice: Evangelička (Luteranska) Crkva, Reformirana (Kalvinska) Crkva, Crkva Božja, Adventistička Crkva i Baptistička Crkva. Od kvazi-kršćanskih zajednica tu je organizacija Jehovinih svjedoka, a od nekršćanskih Islamska vjerska zajednica.

Danas Vinkovci uživaju u slobodi i miru, napredujući polako prema ljepšoj budućnosti. Najznačajnije kulturne manifestacije su Vinkovačke jeseni i Festival glumca. Po političkom ustrojstvu pripadamo Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Naša župa

mons. Ćiril Kos, đakovački i srijemski biskup dr. Đuka Marić, tadašnji vinkovački župnik

1.studenog 1981. godine dekretom đakovačkog i srijemskog biskupa mons. Ćirila Kosa, a na prijedlog tadašnjeg župnika župe sv. Euzebija i Poliona dr. Đuke Marića, sjeverozapadni dio grada Vinkovaca pravno je utemeljen kao nova (šesta) gradska župa pod nazivom „Župa Svih svetih“. Do tada taj je dio grada pripadao spomenutoj središnjoj gradskoj župi. Međutim, pravnim utemeljenjem župe zajednica nije zaživjela jer nije dobila svog vlastitog župnika. Čekala je na njega punih 13 godina!

Domovinski rat istjerao je iz župe Nijemci vlč. Tomislava Ćorluku zajedno s njegovim vjernicima. Nastanio se u Đakovu te je, kao privremeno slobodan, imenovan 1. rujna 1994. godine privremenim upraviteljem župe Svih svetih u Vinkovcima. Tako je naša župa dobila svog prvog (iako privremenog) pastira. Vlč. Tomislav zatekao je župu bez ikakvog vlastitog prostora. Uz pomoć tadašnjeg dekana, preč. Tadije Pranjića pronađeni su privremeni prostori. U predvorju osnovne škole „A. G. Matoš“ na Lapovcima slavljena je misa nedjeljom (zahvaljujući gostoprimstvu tadašnjeg ravnatelja prof. Petra Markića), a u grobljanskoj kapeli sv. Marije Magdalene radnim danom. Župnik se smjestio u upravnu zgradu Naftaplina gdje je dobio i jednu kancelariju za župni ured. Pastoralni susreti (ministranti, mladi, prvopričesnici, krizmenici) održavali su se dijelom u školi, dijelom u sali za sastanke Naftaplina. Vlč.Tomislav počeo je okupljati zajednicu iako je sve išlo veoma teško jer su ljudi odbijali novu župu, vezani uz okolne crkve kamo su navikli ići. Ipak, manji dio župljana počeo se okupljati na sv. misi. Taj je broj pomalo rastao. Posebno su bile posjećene mise zornice slavljene svakog adventskog dana u školskom predvorju. Okupljeni su prvi ministranti i formiran veliki i dječji zbor. Proslavljena je prva pričest i krizma, također u školi.

Uskoro se pristupilo i ideji gradnje novog pastoralnog centra (crkve i župnog stana). Gradsko poglavarstvo obećalo je darovati crkvi 7000 m2 zemljišta južno od školskog igrališta (između igrališta i Lapovačke ceste), a upravitelju župe je rečeno da slobodno napravi projekte. Tek kada su projekti bili gotovi i župnim novcem plaćeni, gradske su službe ustanovile da je zemljište nacionalizirano 80-tih godina prošlog stoljeća i da je postavljen zahtjev za povrat bivšim vlasnicima. Tako je 1997. godine sve završilo na sudu (do danas!).

Upravo u to vrijeme (ljeto 1997.) vlč. Tomislav se vratio u svoju župu Nijemci, a naša je župa 1. srpnja 1997. godine dobila prvog stalnog župnika, dotadašnjeg župnog vikara u vinkovačkoj župi sv. Euzebija i Poliona, vlč. Roberta Farkaša. Kako od gradnje crkve na predviđenoj lokaciji nije bilo ništa, a novi župnik je predosjećao da će takva situacija potrajati godinama (što se i obistinilo do danas!), potraženo je drugo rješenje kako bismo se iselili iz tuđih prostora. Predloženo nam je zemljište istočno od škole (pokraj Naftaplina) i opet nam je rečeno da slobodno prilagodimo projekte novoj situaciji. Tada je župnik dao načiniti novi (znatno smanjeni) projekt župnog stana, a projekt crkve ostao je neizmjenjen. Opet je župa vlastitim sredstvima platila izmjenu projekta, a tek tada su nam gradske službe ponovno rekle da je i to zemljište nacionalizirano i da je predviđen povrat bivšim vlasnicima! A potrošili smo za projekte ukupno oko 90 000 tadašnjih njemačkih maraka (oko 45 000 €). Tada smo, uz jamstvo Biskupije, podigli 7-godišnji kredit od 120 000 € i kupili napušteno i prljavo bivše skladište ugljena u samom središtu naselja Lapovci. Odmah smo pristupili adaptaciji skladišta u crkvu, a na ravnom krovu sagradili budući župni stan i vjeronaučnu dvoranu. Radovi su počeli 19. ožujka 2001. godine, a u novoj crkvi smo slavili prvu sv. misu na 1. nedjelju došašća 2. prosinca 2001. Vjeronaučna dvorana dovršena je i stavljena u uporabu u rujnu 2003. godine, a tek u listopadu 2005. godine župnik je uselio u novi župni stan. Do tada je bio podstanar punih 8 godina! 2006. godine cjelokupni objekt je završen uređenjem fasade.

Naša je župa prvotno dobila ime Svi sveti u spomen na staru vinkovačku tradiciju da se na Sve svete održava veliki gradski sajam te je taj dan od mnogih slavljen kao gradski kirvaj. Ta je tradicija vremenom iščezla, a spomen je sačuvala naša župa u svom imenu. No, taj dan kao Dan mrtvih pokazao se vrlo neprikladnim za crkveni god te smo 1. siječnja 2000. godine, na prijedlog župnika i suglasnost crkvenog odbora, promijenili ime u Srce Isusovo odlukom đakovačkog i srijemskog biskupa Marina Srakića. Razlog uzimanja tog imena je zavjet kojeg su vjernici Vinkovaca 1952. godine dali kada ih je na samu svetkovinu Srca Isusovog potukla nezapamćena tuča. Toga je dana svake godine bila misa i procesija. I taj je običaj vremenom iščezao, a mi smo ga, opet svojim imenom, sačuvali. Do danas smo jedina župna crkva u istočnoj Slavoniji i jedna od tri u cijeloj Slavoniji i Baranji s imenom Presvetog Srca Isusovog.

Naša župa obuhvaća 3 gradska kvarta – Lapovce, Vrtno naselje i Borince. Broji oko 7000 stanovnika od čega je oko 6500 katolika. Graničimo sa župama sv. Euzebija i Poliona, sv. Nikole, Srca Marijinog i Jarminom. Što smo sve učinili na pastoralnom području od 1994. godine do danas, pogledaj u rubrici „Bogoslužja i pobožnosti“, „Katehetske i interesne skupine“ i „Župni suradnici“, a što smo građevinski napravili pogledaj u foto-galeriji.

Naši župnici

Vlč. Tomislav ĆorlukaVlč. Tomislav Ćorluka rođen je 19. lipnja 1961. godine u Nuštru kamo su njegovi roditelji Paško i Ljubica r. Pešorda doselili iz Gruda (BiH). Potječe iz peteročlane obitelji, a brat Petar je također svećenik. Osnovnu školu završio je u Nuštru gdje je kršten, pričešćen i potvrđen. 1976. godine odlazi u Dječačko sjemenište na Šalati u Zagrebu gdje završava prva dva razreda gimnazije te je nastavlja u Biskupijskoj gimnaziji J. J. Strossmayera u Đakovu gdje je maturirao 1980. godine. Iste godine započinje filozofsko-teološki studij na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu gdje je diplomirao 1986. godine. Vojni rok je služio u Kninu 1982/83. godine. Za đakona je zaređen 1986. godine u Srijemskoj Mitrovici gdje je proveo i svoj đakonski praktikum. Za svećenika je zaređen u Đakovu 29. lipnja 1987. godine. Službu župnog vikara u župi Svih svetih u Đakovu vršio je do 1990. godine kada postaje župnik u Nijemcima. Tu ga je zatekao Domovinski rat te zajedno s župljanima 1991. godine odlazi u progonstvo radi srpske okupacije župe. Gotovo tri godine provodi radeći u Biskupijskom Caritasu u Đakovu, a 1. rujna 1994. godine postaje upraviteljem naše župe gdje ostaje sve do 1. srpnja 1997. godine kada se vraća u svoju župu Nijemci (nakon mirne reintegracije). Danas obnaša službu župnika u župi Svih svetih u Đakovu i dekana đakovačkog dekanata.

Vlč. Robert FarkašVlč. Robert Farkaš rođen je u Požegi 9. kolovoza 1967. godine od oca Rudolfa iz Osijeka i majke Ankice r. Grozdanić iz Pleternice. Kršten je u župnoj crkvi sv. Terezije Avilske u Požegi (danas katedrali). Osnovnu školu („Rade Končara“, danas „Frana Krste Frankopana“) i dva razreda srednje škole (CUO „Braća Ribar“, danas III. gimnazija) završio je u Osijeku gdje je i odrastao kao član župe sv. Ćirila i Metoda na čelu sa župnikom mr. Josipom Majdandžićem. Tu je primio sakramente prve ispovijedi, pričesti i potvrde. 1984. godine upisuje 3. razred Biskupijske gimnazije J. J. Strossmayera u đakovačkom sjemeništu (tzv. licej) koja danas više ne postoji. Nakon mature (1986.) započinje filozofsko-teološki studij na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu (sada Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu). Vojni rok je služio u Kerestincu kod Samobora 1988/89. godine. Diplomirao je 1993. godine na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i stekao zvanje diplomiranog teologa. Diplomski rad pisao je na povijesno-katehetsku temu: „Život i djelo župnika i katehete Ferde Gerstnera“. Za đakona je zaređen u svibnju 1992. godine u Đakovu, a đakonski praktikum proveo je 1992/3. godine u župi Preslavnog Imena Marijinog u Osijeku 3. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1993. godine također u Đakovu. Mladu misu slavio je 4. srpnja 1993. u crkvi sv. Petra i Pavla u Osijeku (danas konkatedrali). 1. kolovoza iste godine imenovan je župnim vikarom župe sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima gdje je proveo četiri godine. 1. srpnja 1997. godine imenovan je župnikom naše župe. U našem dekanatu vršio je desetak godina službu bilježnika te koordinatora za odnose s medijima. U tom svojstvu je četiri godine sa Snježanom Kraljević vodio tjednu vjersku emisiju „Mir vama“ na Vinkovačkoj televiziji. Član je Nadbiskupijskog povjerenstva za liturgijski pastoral. Duhovnik je Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, podružnice Vinkovci.

Župna statistika

Evo prikaza vjerskog života naše župe kroz nekoliko usporednih statistika. One, dakako, ne govore sve, ali su ipak određeni pokazatelj:

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.
Krštenih 52 58 70 73 78 64 52 70 69
Vjencanih 23 33 37 40 37 36 36 19 35
Umrlih 51 62 47 52 43 51 34 39 35
Prvopricesnika 45 90 94 94 112 101 110 90 107
Potvrdenika 89 94 127 119 101 95 113 92 88
Kršteni izvan župe 28 35 21 23 15 10 20 --- ---
Primljeni u Crkvu 5 1 4 7 4 1 1 0 3

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Krštenih 77 74 87 83 73 78 70 67
Vjencanih 27 27 33 19 28 24 14 21
Umrlih 40 51 51 39 50 58 37 40
Prvopricesnika 108 96 98 104 89 84 63 70 64
Potvrdenika 116 95 94 81 118 100 ---- ---- 77
Kršteni izvan župe 10 6 7 ---- ---- ---- ---- ---- -----
Primljeni u Crkvu 3 1 2 0 1 2 1 1 1

Bogoslužja i pobožnosti

Nedjeljom:

  • u 9 sati tzv. đačka misa na koju su posebno pozvana školska djeca i njihovi roditelji, a pjeva Dječji zbor.
  • u 11 sati pjevana misa, a pjeva Zbor odraslih.
  • u 18.30 sati (cijele godine) večernja misa na koju je posebno pozvana mladež, a pjeva Zbor mladih.

Svagdanom:

  • od utorka do petka u 18.30 sati (cijele godine)
  • subotom u 8 sati.
  • ponedjeljkom nema bogoslužja

Pobožnosti:

  • u korizmi - pobožnost Križnog puta petkom i nedjeljom u 18 sati.
  • u svibnju i listopadu - marijanska pobožnost (Gospina krunica i litanije) u 18 sati.
  • svaki utorak - pobožnost BDM (krunica) u 18 sati.
  • svaka srijeda - pobožnost sv. Josipu (krunica sv. Josipa i litanije) u 18 sati i to po slijedećem rasporedu nakana:

    1. srijeda - za muževe i očeve
    2. srijeda - za radnike
    3. srijeda - za bolesnike
    4. srijeda - za nezaposlene

  • svaki četvrtak - euharistijsko klanjanje za duhovna zvanja u 18 sati i to po slijedećem rasporedu nakana:

    1. četvrtak - nakane Molitvenog vijenca Kraljice obitelji
    2. četvrtak - za svećenike, redovnike i redovnice
    3. četvrtak - za đakovačke bogoslove i zvanja iz naše župe
    4. četvrtak - za bolesne i pokojne svećenike i redovnice

  • svaki petak - pobožnost Srcu Isusovom (zlatna krunica, krunica Božanskog milosrđa i litanije) u 18 sati.

Posebna liturgijska slavlja:

  • svetkovine preko tjedna: misna slavlja u 11 i 18.30 sati.
  • blagdani preko tjedna: misno slavlje u 18.30 sati.
  • svakog petka je euharistija sa pričešću pod obje Prilike
  • u došašću su zornice u 7 sati. Večernje mise nema!
  • božićni blagoslov obitelji: počinje 27. prosinca
  • blagoslov bogojavljenske vode: uoči Bogojavljenja u 18.30 sati (neposredno nakon večernje mise).
  • obredi Velikog tjedna:
    Veliki četvrtak: Misa Gospodnje večere u 18.30 sati
    Veliki petak: križni put u 10 sati, Obredi Muke Gospodnje u 18.30 sati.
    Velika subota: Uskrsno bdijenje u 20 sati.
  • uskrsni blagoslov jela: na Veliku subotu u 17 sati (svaka obitelj dobije blagoslovljeni kruh kao znak župnog zajedništva).
  • slavlje svete Potvrde: prva subota u svibnju u 16 sati.
  • slavlje prve ispovijedi: subota uoči prve pričesti u 9 sati.
  • slavlje prve pričesti: slijedeća nedjelja iza Potvrde u 10 sati.
  • zahvalnica za plodove zemlje: početkom listopada, nedjeljom u 10 sati.

»Dan ulice«

Kroz 9 petaka prije crkvenog goda duhovno se pripravljamo tako da svaki petak molimo za drugu ulicu te kroz tih 9 petaka »obiđemo« cijelu župu. Toga se dana pročitaju kršteni, vjenčani i umrli u proteklih godinu dana i molimo za sve obitelji koje stanuju u toj ulici.

Štovanje Srca Isusovog

Svakog petka navečer naša se župa okuplja štovati Srce Isusovo. Pola sata prije svete mise molimo Zlatnu krunicu i Krunicu božanskog milosrđa, jedne od litanija u čast Srcu Isusovom i Molitvu za brak i obitelj. Na svetoj misi pjeva Zbor odraslih, pričešćujemo se pod obje Prilike, a na kraju misnog slavlja zajednički obnavljamo Posvetu Srcu Isusovom za svoju obitelj. Misa petkom, dakle, nešto je sadržajno bogatija i svečanija nego ostale mise svagdanom.

Župna hodočašća

Rado se pridružujemo hodočašćima na dekanatskoj i biskupijskoj razini. Jednom godišnje naša župa hodočasti u neko od Marijinih svetišta u Domovini i inozemstvu (Pleternica, Aljmaš, Trsat, Marija Bistrica, Voćin, Slavonski Brod, Brezje, Mariazell, Mariagyűd, Komušina-Kondžilo, Olovo, Morović). U kolovozu 1999. godine zavjetovali smo se u svetištu Gospe od Suza u Pleternici, u vrijeme dok smo još bili beskućnici, da ćemo, sagradimo li svoju crkvu, svake godine hodočastiti u znak zahvalnosti Bogu po Mariji. Nakon što nas je Gospa uslišala, ne zaboravljamo svake godine hodočasnički se zahvaliti. Molitveni vijenac Kraljice obitelji hodočasti svake godine Gospi u Mariju Bistricu i sv. Josipu u Karlovac. Mladi se redovito pridružuju biskupijskim i nacionalnim susretima mladih te Nadbiskupijskom križnom putu mladih.